Vau-mjau forum

Forum o kucnim ljubimcima!
 
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  PortailPortail  FAQFAQ  GalleryGallery  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 Češljugar/stiglic

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
bebby
VauMJau senior
VauMJau senior


Female
Broj postova : 103
Age : 19
Lokacija : Solin
Registration date : 01.05.2008

PostajNaslov: Češljugar/stiglic   pet ruj 05, 2008 5:16 am

Češljugar, jedna od najraznobojnijih ptica
pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever
Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se
primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je
prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva.
Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i
kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu
i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji
pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te
smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade
gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na
topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14
dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba
roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a
kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u
prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se,
skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području
tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama
sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka
svojim kljunovima.

Obitavališta: Većinom obitavaju u nizinskim
područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske
visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na
visini čak do 2400 m.

Češljugari su krhke i
osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim
kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali
njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu
uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na
glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa ,
izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima
na repnim perima.

Duljina: 11 – 14 cm

Težina: 11 – 17 g.

Raspon krila: 21 – 25 cm

Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm

Uzgoj i briga:

Kao
i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom
vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz
tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para
češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x
širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola
zaštićena kako bi price imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko
ljeta ptice imale sjenu od sunca.

U zaštićenom dijelu letarke
postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda
kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće
stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi
ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je
moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme
za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće
kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i
ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa
gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje
ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vale iz gnijezda.
Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje
pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu
(lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako
daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto
tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim
petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a
nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće
napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde
i pića.

Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon
valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko
kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane.

Nakon
otprilike 14 dana mladi ptice napuštaju gnijezdo, i od tada za njih se
brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od
najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog
razdobja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno
zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg
voca ( jabuka,kruška...),kao i dodatke minerala u hranu i vodu.

Tijekom
jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem
bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo
reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice
udebljaju sto nije preporučljivo.





Mužjak česljugara Crvena maska prelazi preko ruba oka


Ženka česljugara Crvena maska ne prelazi preko ruba oka


Ramena mužjaka su crne boje

Ramena ženke su smeđkaste boje

Podvrste češljugara:

Carduelis carduelis grupa:

C.c.
carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne Nizozemske
i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do Italije,
sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska, sjeverna
Ukrajina, europski dio Rusije.

C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske.

C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske.

C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija.

C.c
parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori,
Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog
dijela Libije.

C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci,
Rodos,Karpatski otoci, Mala Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga
regije Kavkaza,Cipar i Egipat.

C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska.

C.c.
major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni
dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast.

C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran.



Carduelis caniceps grupa:



C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala.

C.
c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno kroz
Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan.

C.
c. subulata - Južno-centralni Sibir, od centralnog i južnog dijela
Altai gorja kroz zapadnu Mongoliju sve do Bajkalskog jezera.

preuzeto sa fauna europe(cesljugar-rijeka.hr)
[Vrh] Go down
Korisnički profil
bebby
VauMJau senior
VauMJau senior


Female
Broj postova : 103
Age : 19
Lokacija : Solin
Registration date : 01.05.2008

PostajNaslov: Re: Češljugar/stiglic   pet ruj 05, 2008 5:17 am

evo jos slika cesljugara(stiglica)



i nasao sam jos jednu sliku sa razlikama izmedju polova
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Češljugar/stiglic
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Vau-mjau forum :: Ostali ljubimci koji cine nasu obitelj :: Pernati ljubimci-
Forum(o)Bir: